Kumanovski sporazum, zvanično Vojno-tehnički sporazum, potpisan je 9. juna 1999. godine na aerodromu kod Kumanova, čime je formalno okončana vojna faza sukoba između NATO-a i Savezne Republike Jugoslavije tokom rata na Kosovu. Sporazum je otvorio put završetku NATO bombardovanja SR Jugoslavije i uspostavljanju međunarodnog vojnog prisustva na Kosovu.
Ubrzo nakon njegovog potpisivanja, Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija usvojio je Rezoluciju 1244 Rezolucija 1244 Saveta bezbednosti UN, koja je postala ključni pravni okvir za međunarodnu upravu i bezbednosno prisustvo na Kosovu.
Potpisnici i strane u sporazumu
Sporazum su potpisali:
- general Vojske Jugoslavije Svetozar Marjanović
- general policije Obrad Stevanović
- britanski general Majkl Džekson
Sa strane NATO-a, sporazum je predstavljao vojno-operativni okvir za povlačenje jugoslovenskih snaga i ulazak međunarodnih trupa.
Osnovne odredbe sporazuma
Kumanovski sporazum je definisao niz ključnih vojno-tehničkih i bezbednosnih mera:
1. Prekid neprijateljstava
Obustava svih borbenih dejstava između NATO snaga i Vojske Jugoslavije, kao i policijskih jedinica SRJ.
2. Povlačenje jugoslovenskih snaga
Vojska Jugoslavije i MUP Srbije bili su obavezni da se povuku sa teritorije Kosova i Metohije u roku od 11 dana.
3. Bezbednosne zone
Uspostavljena je tampon zona unutar teritorije Srbije i Crne Gore:
- 5 km kopnena zona
- 25 km vazdušna zona
4. Međunarodno vojno prisustvo
Sporazum je omogućio ulazak međunarodnih snaga pod komandom NATO-a, poznatih kao KFOR KFOR (Kosovo Force).
5. Razoružanje OVK
Predviđena je obaveza međunarodnih snaga da sprovode razoružanje Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).
Implementacija sporazuma i povlačenje snaga
Nakon potpisivanja sporazuma, započelo je koordinisano povlačenje jugoslovenskih snaga sa Kosova i ulazak međunarodnih trupa.
Istovremeno je počelo raspoređivanje KFOR-a, što je dovelo do brzog preuzimanja kontrole nad ključnim tačkama na teritoriji Kosova, uključujući Prištinu i aerodrom Slatina.
Dolazak međunarodnih snaga i “trka za Slatinu”
Jedan od najpoznatijih događaja nakon sporazuma bio je dolazak ruskih jedinica iz sastava SFOR-a iz Bosne i Hercegovine na aerodrom Slatina kod Prištine.
Ruski kontingent, koji je stigao iznenadnim maršem preko teritorije Srbije, ušao je na Kosovo pre glavnih NATO snaga i zauzeo pozicije na aerodromu, što je izazvalo napetost između ruskih i NATO komandi.
NATO je ubrzo reagovao, a britanske jedinice pod komandom generala Veslija Klarka i generala Majkla Džeksona dobile su naređenje da spreče moguće zauzimanje aerodroma.
Ulazak KFOR-a na Kosovo
U danima nakon sporazuma, međunarodne snage su ušle na teritoriju Kosova u više pravaca:
- britanske i specijalne jedinice preko granice kod Blaca
- francuske i britanske kolone iz pravca Makedonije
- nemačke jedinice kasnije tokom dana
- italijanske snage nekoliko dana kasnije u zapadnom delu Kosova
Ovim je formalno uspostavljena kontrola KFOR-a nad teritorijom, uz postepeno povlačenje jugoslovenskih snaga.
Povlačenje Vojske Jugoslavije
Vojska Jugoslavije je završila povlačenje iz Prištine 16. juna 1999. godine. Kolone vojnih vozila napuštale su grad pod nadzorom međunarodnih snaga Ujedinjenih nacija i KFOR-a.
Time je okončano vojno prisustvo SRJ na Kosovu, a prostor je prešao pod međunarodnu upravu.
Istorijski značaj
Kumanovski sporazum predstavlja ključni trenutak u završetku rata na Kosovu i prelazak sa vojne na međunarodnu civilno-vojnu upravu. Njegove posledice uključuju:
- kraj NATO bombardovanja SRJ
- uspostavljanje međunarodnog protektorata na Kosovu
- redefinisanje političkog i bezbednosnog statusa regiona
- dugoročne promene u odnosima Srbije, NATO-a i Rusije
Foto: Ilustracija/ AI
